Nošnja grada Paga jedna je od najatraktivnijih tradicijskih vrijednosti hrvatskog priobalja. Na ženskoj nošnji najprepoznatljivija je bijela„pokrivaca“ – uštirkano platno u obliku trokuta, sa rubom koji je ukrašen umetnutim i obrubljenim vezom paške čipke, a na glavi je pridržavaju tri igle. Uz prsni otvor košulje, uzdužno od vrata do struka nalazi se ukras u bodu prvotne čipke koji se naziva „paški teg“. Tradicionalan nakit je zlatna ogrlica, kolajna koja se u Pagu naziva „peružini“ , te velike naušnice ili „ročini“ koje vise u oblicima zvončića ili kruščića. Godine 2010. pod pokroviteljstvom grada Paga rekonstruiran je kaban. Taj široki ogrtač s kapuljačom dio je paške muške narodne nošnje ,a nakon rekonstrukcije prvi put su ga javnosti prezentirali članovi Klape Sol na Paškom zimskom karnevalu. Bijelo zlato kojim se osim Paga ne može podičit niti jedan jadranski otok je nadaleko poznata i cijenjena paška čipka čiji su se način izrade i uzorci sačuvali zahvaljujući usmenoj predaji i praktičnom radu. Danas nema obitelji u Pagu koja ne čuva uokvirenu čipku na zidu svoje kuće i ponosno ju pokazuje svima koje srdačno prime u svoj dom a istovremeno ju ljubomorno paze kako bi ju sačuvali i ostavili u nasljeđe svojoj djeci i unucima.
Dio bogatog folklornog nasljeđa je i Paški tanac; plesni prikaz koji se izvodi uz pratnju instrumenata „mišnice, „mih“ koji je ustvari obrađena ovčja ili kozja koža, sa cjevčicom za upuhivanjem zraka i glazbalom „dvojnice“ na dnu instrumenta. Danas Tanac izvode članovi KUD-a Družina te članovi folklorne sekcije osnovne škole. Izvodi se u narodnoj nošnji, a prepoznatljiv je po bočnom okretu, gdje mladići i djevojke izvijaju bokove prema naprijed. Pučka drama Robinja sadržava u sebi niz drevnih elemenata koji su nastali prije nastanka katoličanstva te su kao takvi naknadno ubacivani u „Pašku robinju“. Do danas se održala uglavnom usmenom predajom a rjeđe prepisivanjem teksta; te ju danas izvode tri skupine članova KUD-a Družina. Tradicionalno se izvodi u doba karnevala te u sklopu Paškog ljeta te Etno večeri. Članovi KUD-a Robinju su više puta izvodili i van Paga; najmlađi su nastupili na Šibenskom festivalu djeteta a stariji u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara te na mnogim drugim manifestacijama. Tradicija maskiranja u Pagu se njeguje više od 80 godina a u zadnjih 50 godina Pažani svakog ljeta organiziraju „ljetni karneval“ te tako pokažu svojim gostima bogatu karnevalsku tradiciju kojom se ponose. Uz pratnju Gradske glazbe s „kolarima“ na čelu zapleše se tradicionalno paško kolo. Taj jedinstven običaj okuplja staro i mlado, ponekad u nekoliko kola plešući po rubovima glavnog Gradskog trga.
Tijekom ljeta u gradu Pagu, osim „ljetnog karnevala“ održava se niz kulturnih manifestacija kao što je Paško kulturno ljeto u sklopu kojeg se održava niz kulturnih i zabavnih događaja. U galerijskom prostoru Crkve Sv. Juraj te u Gradskoj vijećnici održavaju se likovne izložbe, a kuli Skrivanat te u atriju Kneževa dvora organiziraju se kazališne predstave i koncerti.
Neki dijelovi naslijeđenog bogatstva su zaštićeni; tako je paški teg uz nadaleko poznatu pašku čipku na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske nastalim u gradu Pagu te nose oznaku Izvorno Hrvatsko. Paška čipka zaštićena je kao UNESCO-ovo nematerijalno dobro. Dok je kolekcija ( sa preko 127 eksponata) koju paške sestra benediktinke čuvaju i sakupljaju više od 150 godina Ministarstvo kulture RH proglasilo kulturnim dobrom Hrvatske.