DSC01616
IMGP1055
dsc04414
6
stare-slike-06
solparz
PG04
Ovaj po mnogočemu jedinstveni, peti po veličini jadranski otok onima koji nisu imali priliku bolje ga upoznat i doživjet ostavlja sliku golemih kamenih, kršnih prostranstva koja obrubljuje plavo more , otok soli i  stada ovaca. No oni koji dođu na Pag i bolje ga upoznaju vidjet će da je to otok raznolikosti na kojemu čovjek živi u skladu s prirodom koristeći sve što mu otok pruža.

SOLARSTVO

Proizvodnja soli stoljećima je bila najvažnija gospodarska djelatnost Pažana koja im je donosila bogatstvo, ali i probleme. Zbog soli su Pažani često ratovali, ali su jednako tako, zbog nje i uglavnom dobro živjeli. Sol se nazivala bijelim zlatom i bila je strateški proizvod bez kojeg je stoljećima život bio nezamisliv. Tradicija proizvodnje soli najvjerojatnije potječe iz doba prvog naseljavanja na ovim područjima.  Nekada se sol proizvodila isključivo u bazenima soli i to spravljanjem salamure (more visoke slanosti).  Tradicionalan način proizvodnje soli  prirodnim isparavanjem napušten je prije 25 godina kada je na predjelu Svilno, 5 km južnije od Grada Paga izgrađena tvornica soli. Danas se  „Solana Pag“ zajedno sa svojim solinama ( muljevit bazeni ) prostire na površini od  preko 2 milijuna m4 , te je zajedno sa magazinima (skladištima) te tvorničkim pogonom prostorno najveći proizvodni pogon u Hrvatskoj. Godišnje proizvede oko 30 000 tona soli, no ta količina nije maksimun, za potrebe bi mogla proizvest i više od toga.

STOČARSTVO

Uz proizvodnju soli , stočarstvo je kroz stoljeća bilo jedan od glavnih izvora života za stanovništvo. Oduvijek je dominantno bilo ovčarstvo, koje je danas dobro razvijeno ponajviše zbog visokovrijednog i nadaleko poznatog i cijenjenog Paškog  sira, koji je uz čipku postao najpoznatiji otočni proizvod. Prepoznatljiv je po razmjerno tvrdoj teksturi, blagoj slanosti i osebujnom mirisu i okusu; te redovito osvaja nagrade na brojnim natjecanjima diljem svijeta. U rano proljeće kod malih proizvođača te u otočnim siranama može se nabavit skuta; svježi ovčji sir koja se može jesti sama ili u  raznim slasticama. Osim po siru Pag je poznat i po izvrsnoj paškoj janjetini autohtone paške ovce pramenke koja zime provodi na otvorenom, te se hrani posoljenim biljem i ljekovitim biljem kao što su kadulja i slavuja; što daje mlijeku specifičan okus i miris.

VINOGRADARSTVO

Iako nema puno plodnog tla, paški kraj je poznat i po vinogradarstvu. Zbog jakih ljetnih vrućina, malo kiše te razmjerno mnogo vjetra grožđe ima naglašenu slatkoću. Posebno su poznata bijela vina žutica i gegić od autohtone domaće loze. Kad se nađete na Pagu najkvalitetnije vino možete probat kod svojih domaćina ili u nekoj od konoba našeg grada, a u bolje opremljenim trgovinama možete naći vina našeg otoka pod nazivom Gegić.  Osim izvrsnog vina u Pagu se radi i rakija Travarica, koja se dobiva iskuhavanjem ostataka nastalih uslijed odvajanja mošta i košuljice, peteljeke grožđa. Odvojena i dobro ocijeđena smjesa nakon toga se stavlja u kotao zajedno sa desetak raznih vrsta trava i ljekovitog bilja. Primjenjuje se kao aperitivno piće ali i kao lijek.

MASLINARSTVO

Masline i maslinarstvo su isto tako važno obilježje Paga, posebno na sjevernom, zelenom dijelu otoka kod  Jakišnice i Luna. Danas je maslinarstvo u tom dijelu otoka posebno njegovano, a Lunsko maslinovo ulje osobite je kakvoće i arome te se smatra jednim od najboljih na Jadranu.

RIBARSTVO

Do pojave turizma ribarstvo je bilo jedna od važnijih grana gospodarstva te izvor života stanovnika. Osim izlova ribe unutar Paške uvale te podvelebitskog kanala , paški ribari su se nerijetko upuštali u ribarenje otvorenim morem. Pri tome su koristili snagu vjetra i vlastitih mišića. Danas se tradicionalan ribolov uvelike promijenio kao i ribolovne tehnike, zabranjen je izlov velike ribe unutar uvale te je tako zaštićena morska flora i fauna.

TURIZAM

Danas je turizam najvažnija grana gospodarstva u Pagu.  Prvi veći zamah paški turizam doživio je početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, no njegovi počeci sežu u dublju prošlost. Tako je već 1929.godine Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20. stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren  je i hotel. Danas je turistička ponuda grada puno veća i bogatija; od mnogobrojnih hotela, privatnog smještaja, podvodnog ribolova, izleta brodom unutar Paškog zaljeva, noćnih barova pa do raznih kulturnih sadržaja koji se tokom ljeta nude posjetiteljima. Tu se treba spomenut Paško Kulturno ljeto, Paški ljetni festival, plesne večeri koje se organiziraju na Rivi, Ribarske večeri, Jadranski susreti te mnogo drugih zanimljivih sadržaja.

VJETROPARK "RAVNA 1"

Neizostavan dio Paga i njegove klime je i bura, hladan i suh, sjeveroistočni vjetar koji puše s kopna na more. Kada bura zapuše svom svojom silinom nerijetko je zatvoren Paški most za promet, a naleti bure mogu dosegnut brzinu i do 200 km/h. Posljednjih  nekoliko godina ta golema snaga vjetra iskorištava se za proizvodnju električne energije. Na predjelu Ravne, nedaleko grada Paga nalazi se sedam vjetroelektrana. Unatoč početnoj bojazni da će one vizualno devastirat jedinstven paški krajolik oni su se savršeno sjedinili te svojim izgledom pridonose doživljaju Paga kao otoka gdje se susreću vještina ljudskih ruku i uma s surovim i oštrim prirodnim silama.