U Službenom listu Europske unije, L 270 od 05. listopada 2016. objavljena je:
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1767 od 27. rujna 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Paška janjetina (ZOI)) .

Proces zaštite naziva „Paška janjetina" (ZOI) započeo je u lipnju 2013. godine, kada je Udruga uzgajivača paške ovce „Rogujica" podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti naziva „Paška janjetina. Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2015. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva „Paška janjetina"- zaštićena oznaka izvornosti, čime je naziv „Paška janjetina" postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene izvornosti „Paška janjetina" na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Paška janjetina" upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Snažna poveznica "Paške janjetine" i zemljopisnog područja – otoka Paga rezultat je tradicije i stjecaja različitih okolnosti: paška ovca je autohtona, zaštićena pasmina otoka Paga te se uzgaja samo na otoku Pagu. U razdoblju od janjenja do klanja janjad paške ovce neprekidno boravi zajedno s ovcama i siše. Istraživanjima je utvrđeno da se odlike trupa i kakvoća mesa paške janjadi razlikuju u usporedbi s janjadi sličnih pasmina, a ponajviše su zasluga ranog, "sa sise" klanja paške janjadi (u dobi od maksimalno 45 dana), u skladu sa ovčarskom tradicijom otoka Paga. Visok sadržaj masti u mišićnom tkivu paške janjadi može se pripisati utjecaju pasmine, ali i hranidbe janjadi mlijekom paških ovaca koje je zbog visokog sadržaja masti izrazito bogato energijom.

Zbog blage mediteranske klime, paške ovce zajedno sa janjadi životni vijek provode na otvorenom. Držanje ovaca i janjadi danonoćno na otvorenom, na buri i suncu, nezagađenim pašnjacima i svježem morskom zraku, također utječe na odlike kakvoće mesa čineći ga drugačijim od mesa janjadi iz kontinentalnih područja.

„Paška janjetina" konzumira se isključivo termički obrađena, a meso je izrazito sočno i mekano, ugodnog okusa i blagog mirisa kao posljedice klanja mlade mlijekom hranjene janjadi.

Republika Hrvatska ima oznake čiji su nazivi registrirani i zaštićeni na zajedničkom EU tržištu za slijedeće proizvode: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvansku mandarinu, Ogulinsko kiselo zelje/ Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/ Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak ,Zagorski puran, Korčulansko maslinovo ulje i Pašku janjetinu.

0
0
0
s2sdefault