vrh1

Povijest grada Paga

Grad Pag je povijesno –kulturno najzanimljivije mjesto otoka koje pamti dugu i burnu povijest, punu uspona i padova.

Najstarije ime Paga je ono sačuvano u djelu rimskog pisca Plinija u 1.st.  Cissa ( Kissa ), najvjerojatnije  ilirskog podrijetla. Kasnije su Hrvati to ime pretvorili u Caska ; a istoimeno naselje i danas postoji u Paškom zaljevu.  Današnje ime Pag ( otok i grad ) zbog brojnih izvora vode neki su pokušali protumačit kao izvedenicu iz grčke riječi pege  , no opće je prihvaćeno mišljenje da je ime Pag nastalo iz latinske riječi pagus što znači selo.

Arheološka istraživanja potvrđuju postojanje većeg naselja unutar trokuta Sveta Jelana- Milac- Košljun još u doba antike. Od toga vremena Grad Pag se već dva puta selio. Od antičkog doba, pa do kraja 4. stoljeća grad je postojao na mjestu koje se zvalo Caska (lat: Kissa ili Cissa). Caska je potonula uslijed potresa, pa su se Pažani preselili na lokalitet znatno južnije, na mjesto koje se danas naziva Starim gradom. Do utemeljenja novog grada Paga na mjestu gdje se nalazi i danas došlo je 18.05.1443 godine. Gradnja se izvodila po arhitektonsko-urbanističkom planu koji je napravio jedan od najvećih hrvatskih  graditelja Juraj Dalmatinac. No i prije tog zadnjeg preseljenja još  u 10. stoljeću, grad Pag je  u potpunosti  urbaniziran; posjeduje  gradske zidine, kule, fortice, trgove, crkve, samostane, pučke naseobine i palače. Stanovnici grada  bavili su  trgovinom, ribolovom, stočarstvom, bili su  mornari i proizvođači soli. Godine 1192. izgrađena je Crkva Sv. Marije koja i danas dominira područjem Starog grada.

Jedan od najznačajnijih događaja koje grad pamti je Povelja Slobodnog Kraljevskog grada koju je Bela IV podario gradu 30.03.1244.godine  nakon što se vratio na prijestolje, u znak zahvale što su mu Pažani pružili utočište i pomogli mu u obrani od neprijateljske konjice koja ga je napala. Nakon toga slijedio je brži gospodarski i kulturni razvoj.    Jedna od značajnijih  tragedija za grad dogodila se 23.03.1393. god kada je brojčano nadmoćnija vojska Zadra napala grad Pag sa svih strana, prodrla u njegovu unutrašnjost i nanijela mu mnogo štete, spalila mnoge građevine te pobila veliki broj stanovnika. Iste godine na Općem hrvatskom saboru u Ninu paški sudac Belota Dobrinić zalaže se za autonomiju grada; predvodi pobunu zbog čega je bio osuđen na smrt i smaknut. No njegov trud je urodio plodom te je grad Pag postao autonoman te se sve do prve polovine 15.st u Pagu se sudilo i odlučivalo na temelju „Zbornika običajnog prava“ koji je pored Vinodolskog zakonika druga takva zbirka isprava u povijesti Hrvatske. Svoj prvi Gradski statut grad Pag je dobio 1433 godine. U velikoj procesiji, noseći sa  sobom čudotvorni Sv. Križ, Pažani su se, 18. rujna 1474. godine, preselili u novi grad. Procesiju je predvodio paški knez. Snažne i moćne zidine, ojačane s devet kula, okruživale su  Pag i branile ga od svakog napada. To je stanovništvu osiguravalo mir, a gradu napredak. U to se vrijeme razvijaju gospodarske veze Paga s drugim područjima, a mnogi Pažani odlaze na poznata sveučilišta diljem Europe.

Usprkos preseljenju, Pažani nisu zaboravili Stari grad. Franjevci 1589. godine ondje grade svoj samostan. Ostaci tog samostana i danas su vidljivi.


Na blagdan Vele Gospe, Pažani odlaze u Stari grad kako bi se molili čudotvornom kipu Majke Božje od Staroga grada. U svečanoj procesiji, taj se čudotvorni kip nosi u grad Pag i postavlja u Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja odakle se ponovno vraća u svoje svetište na blagdan Male Gospe, 7. rujna.

U 16. St započela je gradnja solanskih magazina, skladišta, a 1792 godine grad je dobio svoju prvu gimnaziju. Čipkarsku školu je osnovao Frane Budak koji je kao gradonačelnik obnovio i pojačao vodovod, uredio gradski okoliš te pokušao uvesti opskrbu električnom energijom u grad no to je ostalo neostvareno. Početkom 20 st. dolazi do prve veće emigracije stanovništva u SAD-e, Kanadu i Australiju, isto tako u to vrijeme dolazi i do razvoja nove privredne grane koja je do tada bila nepoznata u gradu- turizma te grad dobiva svoj prvi turistički prospekt. Turizam, kao nova gospodarska grana, daje zamah općem razvoju, pa se Pag urbano širi izvan okvira stare gradske jezgre. Nastaju novi dijelovi Paga: Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sv.Jelena. Godine 1968. otvara se tada suvremeni hotel “Bellewue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže, auto-kampovi, prometnice. Pag postaje privlačno turističko odredište.

 

Pogledajte više fotografija -->

 

Grad Pag

Grad Pag

Paška čipka

Paška nošnja

Paški sir

Paški baškotin

Paška sol

Paški karneval